UP.02.1.1.06.0004 – „Jačanje kompetencija OSI u svrhu prevladavanja socijalne isključenosti i povećanja zapošljivostI”
PLAN RADA SAVJETOVALIŠTA ZA OSOBE S INVALIDITETOM ZA TRŽIŠTE RADA JEDNAKIH MOGUĆNOSTI
- UVOD
Savjetovalište za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti uspostavljeno je u okviru projekta Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba „UP.02.1.1.06.0004 – Jačanje kompetencija OSI u svrhu prevladavanja socijalne isključenosti i povećanja zapošljivosti”. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa: Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. u okviru poziva “Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina” u 100% iznosu.
Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada godinama je nepovoljan. Trenutno stanje po pitanju osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom suočava se i dalje s nizom praktičnih problema kao što su suficitarnost stečenih zvanja (zvanja koja se danas sve slabije traže na tržištu rada ili se uopće ne traže), nedovoljan broj stručnih suradnika, niža formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije te nedostatak radnog iskustva što sve uzrokuje visoku nezaposlenost ovih skupina osoba s invaliditetom i nemogućnost njihovog zapošljavanja, što ih svrstava u marginalizirane skupine u društvu. Niska i nepovoljna kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom ima za posljedicu da su nezaposlene osobe izrazito teško zapošljive na lokalnim tržištima rada, što uzrokuje njihovu dugotrajnu nezaposlenost i u konačnici ekonomsku ovisnost o obitelji te, vrlo često, socijalnu isključenost. Stoga se suočavaju s otežanom prilagodbom postojećim uvjetima rada, manjkom samopouzdanja i samoinicijative u pronalasku posla i prilagodbe tržištu rada. Uočen je nedovoljan broj aktivnosti osposobljavanja prilagođen osobama s invaliditetom koji zbog specifičnosti svoga invaliditeta moraju koristiti usluge asistenata, što uzrokuje visoku isključenost i nemogućnost kvalitetne integracije na tržište rada. Kroz svoj rad s osobama s invaliditetom utvrdili smo kako kod ove populacije vlada izrazito niska razina samopoštovanja, slaba motivacija, nedostatak komunikacijskih vještina i informacija o mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja. U RH, od 425 škola za obrazovanje odraslih, niti jedna nema prilagođen program za edukaciju osoba s invaliditetom. Osim što se ne mogu uključiti u programe obrazovanja odraslih kako bi stekli neke nove vještine i znanja, nezaposlenim osobama s invaliditetom ne nude se niti prilagođeni programi stjecanja vještina za aktivno traženje posla. Svi navedeni problemi dovode do toga da vještine i znanja ne usavršavaju prema potrebama modernog tržišta rada, što uzrokuje njihovu pasivizaciju na tržištu te u konačnici i socijalnu isključenost ciljane skupine. Kako bi se doprinijelo rješavanju navedenih problema, Savez u partnerstvu s Udrugom ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske – OSVIT i Savezom udruga osoba s invaliditetom grada Siska pokreće Savjetovalište kojem je cilj unaprijediti mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom povećanjem njihovih kompetencija na tržištu rada.
2. CILJ I SVRHA SAVJETOVALIŠTA
Stvaranjem nove usluge – Savjetovališta za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti, omogućit će se brža, dostupnija i prilagođena usluga informiranja i savjetovanja te sustavno osposobljavanje osoba s invaliditetom za otvoreno tržište rada.
Svim osobama s invaliditetom omogućit će se pristup informacijama o pravima iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Kroz intenzivne treninge poboljšat će se njihov status na otvorenom tržištu rada i mogućnosti njihovog zapošljavanja, smanjit će se ekonomska ovisnost o obitelji i u konačnici povećat će se razina kvalitete života.
3. VIZIJA I MISIJA
Vizija Savjetovališta je profesionalno pristupiti svakoj osobi s invaliditetom, pomoći joj stručnim znanjem i stečenim radnim iskustvom, služeći se metodama rada prilagođenim osobama s invaliditetom te njihovim mogućnostima i potrebama pružanjem usluga informiranja, individualnog savjetovanja te grupnih radionica i treninga.
Misija Savjetovališta je pružanje pomoći i podrške u osposobljavanju osoba s invaliditetom za otvoreno tržište rada. Kroz individualan i grupni rad, unaprijediti mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom povećanjem njihovih kompetencija koje su preduvjet za aktivno uključivanje na tržište rada kroz usvajanje novih znanja i vještina što će utjecati na prevladavanje socijalne isključenosti i ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji/društvene zajednice.
4. AKTIVNOSTI SAVJETOVALIŠTA
Kroz Savjetovalište za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti, nezaposlene osobe imat će pristup uslugama koje su im trenutačno nedostupne poput informacija o tržištu rada i profesionalnoj rehabilitaciji, individualne savjete o razvoju karijere te radionice razvoja mekih vještina za aktivno traženje posla te treninge za razvoj vještina potrebnih na otvorenom tržištu rada.
- INDIVIDUALNO SAVJETOVANJE
Individualno savjetovanje je pružanje podrške u obliku razgovora gdje se osobno pristupa svakoj osobi. Individualno savjetovanje obavlja voditelj Savjetovališta za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti s nezaposlenom osobom s invaliditetom. Na prvom savjetovanju se osoba s invaliditetom upoznaje s voditeljem Savjetovališta te ispunjava Obrazac kako bi bila upisana u bazu podataka Savjetovališta. U razgovoru s voditeljem Savjetovališta, nezaposlenoj osobi s invaliditetom omogućuje se identifikacija vlastitih mogućnosti, kompetencija i interesa. Također, zajedno se razgovara o motivaciji osobe i definira se radni potencijal te zanimanja u kojima nezaposlena osoba ima najviše mogućnosti za zapošljavanje. Tijekom savjetovanja, definiraju se aktivnosti kojima će nezaposlena osoba s invaliditetom poboljšati svoju zapošljivost.
Individualna savjetovanja održavaju se ovisno o potrebama svake nezaposlene osobe s invaliditetom.
- ON-LINE SAVJETOVALIŠTE
Prema potrebi i s vremenom, Savjetovalište za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti prerast će u ON-LINE Savjetovalište kako bi bilo dostupno svim osobama s invaliditetom i kako bi one mogle dobiti potrebne informacije što žurnije.
- RADIONICE I TRENINZI ZA RAZVOJ VJEŠTINA
U okviru Savjetovališta se provode radionice razvoja mekih vještina za aktivno traženje posla i treninzi za razvoj vještina za otvoreno tržište rada kako bi kroz usvajanje novih znanja i vještina nezaposlena osoba s invaliditetom imala više mogućnosti za uspješno uključivanje na tržište rada te prevladavanje socijalne isključenosti. Radionice i treninzi koji se održavaju u grupama od po 10 osoba su:
- usavršavanje komunikacijskih vještina,
- pisanje motivacijskog pisma i životopisa,
- postavljanje ciljeva i upravljanje vlastitim vremenom,
- opismenjavanje i učenje osnova engleskog jezika,
- učinkovito traženje posla i orijentacija na tržištu rada,
- poduzetnički trening te mogućnosti samozapošljavanja i pokretanja posla korištenjem EU fondova kroz usvajanje osnova projektnog planiranja.
- NEPOSREDNI KONTAKT S POSLODAVCIMA
U okviru Savjetovališta korisnici imaju mogućnost i neposrednog kontakta s poslodavcima za vrijeme održavanja simulacije razgovora za posao. Također, Savjetovalište otvara bazu podataka osoba s invaliditetom koji traže posao te bazu podataka poslodavaca koji imaju otvorena radna mjesta i žele zaposliti osobe s invaliditetom te će biti posrednik između osoba s invaliditetom i poslodavaca.
5. KORISNICI SAVJETOVALIŠTA
Savjetovalište za osobe s invaliditetom za tržište rada jednakih mogućnosti namijenjeno je svim nezaposlenim osobama s invaliditetom koji žele dobiti informacije vezano za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te unaprijediti svoja znanja i vještine za aktivno sudjelovanje na otvorenom tržištu rada.
Korisnici Savjetovališta su i poslodavci koji žele zaposliti osobe s invaliditetom te na jednom mjestu dobiti informacije vezane za njihovo zapošljavanje kao i sve potrebne informacije za njihovo kvalitetno uključivanje na odgovarajuće radno mjesto.
U Zagrebu, 17. rujna 2018.
Marija Novina – Nicolescu, voditeljica Savjetovališta
PRILAGODBA METODA AKTIVNOG TRAŽENJA POSLA ZA OSI
Osobe s invaliditetom prilikom zapošljavanja susreću se s brojnim preprekama. Jedna od njih je svakako negativan stav društva zasnovan na predrasudama o slabijim radnim sposobnostima OSI. Najbolji način uklanjanja ovih predrasuda je rad i zapošljavanje OSI. Od rada osoba s invaliditetom brojne su koristi kako za same OSI tako i za društvo u cjelini. Radom OSI smanjuju se socijalna i druga davanja, osigurava se njihova egzistencija i zadovoljavaju se i njihove potrebe povezane sa samim invaliditetom.
OSI imaju brojne koristi od svoga rada kao npr. zaposlene osobe imaju bolju sliku o sebi, više samopouzdanja, društveno su aktivnije i općenito su prilagodljivije na promjene, kompetentniji su u svakodnevnom životu i ekonomski neovisniji.
Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI NN 157/2013, 152/2014, 39/2018, OSI se mogu zaposliti:
• Na otvorenom tržištu rada
• Integrativnim radionicama
• Zaštitnim radionicama uz obavezu osiguranja razumne prilagodbe
Iako još uvijek nije zakonski reguliran, postoji i model koji se primjenjuje kod najteže zapošljivih OSI, a to je model zapošljavanja uz podršku koji je dobro organiziran u Gradu Zagrebu.
Općenito, osobama s invaliditetom u traženju posla potrebna je stručna podrška koja varira u odnosu na vrstu i stupanj invaliditeta kao i u odnosu na stupanj obrazovanja, motivaciju i interese OSI. U odnosu na ljude bez teškoća ovdje je veći naglasak na komunikaciji i suradnji s poslodavcima, kako pri samom zapošljavanju tako i u podršci tijekom obavljanja posla s obzirom na specifičnosti pojedinih vrsta invaliditeta (npr. oscilacije u zdravstvenom statusu osoba s psihičkim teškoćama, rehabilitacija i sl.)
Kompetencije stručnog radnika u savjetovalištu za rad s OSI
1. Empatičnost i etičnost
2. Sposobnost prosudbe
3. Komunikacijske vještine
4. Sposobnost timskog rada
5. Inicijativnost i proaktivnost
6. Sposobnost analitičkog razmišljanja
7. Otpornost na stres
8. Sposobnost umrežavanja
9. Poznavanje tržišta rada
Savjetovanje OSI
Cjelokupni rad s OSI s ciljem dobivanja posla odnosno zapošljavanja bazira se individualiziranom pristupu OSI. To znači da su interesi, kompetencije i potrebe osoba koje savjetujemo, a ne njihov primarni invaliditet i dijagnoza, polazna točka u zajedničkom radu s OSI. S tim u vezi, dobra procjena preostalih radnih sposobnosti, motivacije, interesa i kompetencija korisnika je prvi je korak u procesu savjetovanja te posljedično i zapošljavanja OSI.
Prije svega, potrebno je uspostaviti odnos s klijentom, predstaviti se i odrediti zajedničku temu savjetovanja. Komunikacija mora biti dvosmjerna, odnosno stručni radnik treba omogućiti OSI postavljanje pitanja i zajedničko rješavanje dilema. Intervju mora biti prilagođen mogućnostima OSI brzini rada i sadržaju.
Također, potrebno je odrediti dinamiku dolazaka na savjetovanje te definirati aktivnosti koje će nakon toga stručna osoba iz savjetovališta poduzeti te koji će biti zadaci samog klijenta (OSI) odnosno drugih osoba i institucija.
Prikupljanje informacija
Pravilnim postavljanjem pitanja i slušanjem stručni radnik savjetovališta mora prikupiti sve potrebne informacije kako bi dobio potpunu sliku o klijentu s ciljem efikasnog i što dugotrajnijeg zapošljavanja. Intervju treba biti koncipiran na način da OSI pruži priliku da govori o svojim namjerama, interesima kao i svojim specifičnim životnim potrebama. Intervju mora biti interaktivnog karaktera, odnosno stručni radnik savjetovališta treba pružiti informacije o tržištu rada, metodama aktivnog traženja posla, mogućnostima obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i sl.
Koje podatke je potrebno prikupiti
Opće informacije o klijentu – dob, adresa, telefon, mobitel, e-mail, status u odnosu na invaliditet (važno za korištenje mjera)
Obrazovni status i prethodna radna iskustva klijenta
U ovom dijelu važno nam je kako formalno tako i neformalno obrazovanje, a u obzir treba uzeti svako radno iskustvo bez obzira na status rada (formalno i neformalno zaposlenje, praksa, volontiranje i sl.)
Također, ovdje spadaju dodatna znanja i vještine (gdje su stečene, da li postoji potvrda ili ne).
Ukoliko stručni radnik ocjeni da OSI treba podrška u aktivnom traženju posla jedna od mogućnosti je upućivanje klijenta na različite radionice (usavršavanje komunikacijskih vještina, pisanje motivacijskih pisama i životopisa, postavljanje ciljeva i upravljanje vlastitim vremenom, učinkovito traženje posla i orijentacija na tržištu rada , poduzetnički trening itd.) Osim toga, važno je razmotriti mogućnosti za daljnje obrazovanje i uputiti klijenta shodno utvrđenim potrebama.
Zdravstveni status – bitan je zbog vrste poslova koji se mogu ponuditi klijentu. Oni mogu neke poslove u potpunosti eliminirati ili nas mogu uputiti na vrstu potrebne prilagodbe kako bi klijent mogao obavljati određeni posao. Ovo je vrlo važno područje rada koje uključuje razgovor s korisnikom i ponekad, po potrebi, s bliskim članom obitelji. Svakako je potrebno izvršiti uvid u medicinsku dokumentaciju poštujući odredbe Zakona o tajnosti podataka. Ovdje posebno treba naglasiti da se podaci vezani za zdravstveni status nikada ne prosljeđuju poslodavcu.
Ukoliko nije moguće utvrditi preostalu radnu sposobnost temeljem dostavljene medicinske dokumentacije, važno je znati da se svaka osoba OSI prijavljena na Zavodu za zapošljavanje može se uputiti na medicinsko-psihološku obradu sa svrhom utvrđivanja preostale radne sposobnosti. U tom dijelu potrebna je suradnja stručnog radnika savjetovališta sa savjetnikom za zapošljavanje OSI u područnim uredima HZZ-a. Isto tako, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, HZZ može uputiti klijenta na rehabilitacijsku procjenu u Centar za profesionalnu rehabilitaciju i dogovarati daljnje aktivnosti. Ovo je posebno važno jer mnoge OSI kao i njihovi roditelji ne znaju za nove zakonske mogućnosti koje mogu doprinijeti bržem i efikasnijem zapošljavanju.
Želje klijenta i mogućnosti sukladno preostaloj radnoj sposobnosti – ovdje je potrebno utvrditi što bi klijent želio raditi, kakvo je njegovo prijašnje iskustvo i da li ga ima, zašto želi raditi baš taj posao i da li je to objektivno u odnosu na kompetencije i zdravstveni status. Ideje klijenta koje stručni radnik u savjetovalištu prihvati moraju biti realne, a ako to nije slučaj, potrebno je taj dio argumentirano približiti i pojasniti klijentu zašto to nije realno.
Ovdje je jako važno uzeti u obzir i prostornu mobilnost.
Motivacija
U ovom dijelu intervjua potrebno je utvrditi spremnost za daljnje obrazovanje i usavršavanje, utvrditi hobije, želje klijenta te njihova očekivanja. Dojam o motivaciji klijenta stječe se kroz duži vremenski period (redoviti dolasci, telefonski pozivi, povratne informacije o upućenim molbama za posao, postavljanje pitanja vezano za daljnji plan zapošljavanja i sl.)
Prepoznavanje potreba i prijedlozi kako ih riješiti i definiranje poslova koje bi klijent mogao raditi
Nakon što stručni radnik u savjetovalištu prikupi i analizira informacije, potrebno ih je ponovno provjeriti s klijentom kako ne bi došlo do krive interpretacije interesa i potreba klijenta. Na temelju toga, utvrđuje se stvarna potreba klijenta te se definiraju daljnji koraci. Da bi stručni radnik bio u mogućnosti prepoznati potrebe klijenta mora imati potrebna znanja o tržištu rada i određenim zanimanjima i djelatnostima uz uvažavanje preostalih radnih sposobnosti klijenta. Stručni radnik mora prepoznati potrebe klijenta i dogovoriti daljnje aktivnosti vezano za aktivno traženje posla i zapošljavanje kao i rokove izvršavanja zadanih aktivnosti koje su dogovorene s klijentom.
Ovdje do izražaja dolazi sposobnost prepoznavanja podrške koju klijent doista treba pri jačanju vještina za aktivno traženje posla i zapošljavanje. Pri tome je jako važno voditi se načelom „najmanje restriktivne podrške“ odnosno, pružiti klijentu svu potrebnu podršku, ali istovremeno mu omogućiti da što samostalnije aktivno traži posao.
Daljnji koraci idu ka usmjeravanju klijenta na poduzimanje potrebnih aktivnosti koje su različite iza svaku osobu pojedinačno te dogovaranje vremenskog okvira za obavljanje određenih aktivnosti kao npr. dolasci u savjetovalište, povratne informacije o kontaktima s poslodavcima, uključivanje u radionice i sl.
MODELI AKTIVNOG TRAŽENJA POSLA
Aktivno traženje posla podrazumijeva aktivno praćenje ponuda za zapošljavanje i spremnost za provođenje nekih oblika pripreme za zapošljavanja (radionice, učenje stranih jezika, različiti oblici profesionalne rehabilitacije, obrazovne aktivnosti).
Rad s klijentom
U ovom dijelu potrebno je klijenta upoznati s metodama aktivnog traženja posla. Klijenta je potrebno uputiti na načine traženja posla, ali mu i pružiti direktnu savjetodavnu i konkretnu podršku u tom procesu. Potrebno je imati u vidu da se bilo koji od dolje navedenih načina aktivnog traženja posla treba prilagoditi klijentu u odnosu na vrstu invaliditeta koju klijent ima.
Aktivno traženje posla podrazumijeva:
- Javljanje na oglase s različitih portala – svakodnevno pretraživanje baza podataka i pronalaženje poslova koje bi osoba mogla obavljati kao i registracija u različite baze podataka.
- Slanje pisma namjere i životopisa, e-mailom, poštom, telefonom ili osobno – moguće je izabrati određeni broj tvrtki samostalno ili uz podršku stručne osobe savjetovališta, doznati ključne osobe te im uputit pismo namjere odnosno poslati životopis ili osobno odnijeti dokumente.
- Obilaženje tvrtki podrazumijeva obilaženje tvrtki i osobno prezentiranje. Pri tome je važno, ako je moguće, doći do osobe iz ljudskih resursa koja će onda biti osoba za komunikaciju i informacije vezano za moguće zaposlenje.
- Kontaktiranje poslodavaca putem veza i poznanstava – svatko od nas ima uži ili širi krug ljudi koje manje ili više poznajemo. Postavljanje pitanja o tvrtci u kojima rade, ključnim osobama, poslovima kojima se bave, telefonima, adresama, može biti dobar način za dobivanje posla.
- Osobno oglašavanje – moguće je dati oglas na za to predviđenim portalima i mjestima, a prednost takvog načina oglašavanja je što klijent može opisati posao koji želi raditi sukladno njegovim željama i sposobnostima.
- Redovito prijavljivanje Zavodu za zapošljavanje – bez obzira na korištenje usluga Savjetovališta ili raznih drugih posrednika pri zapošljavanju , korisniku uvijek treba napomenuti važnost redovne prijave na HZZ iz više razloga. Jedan od razloga je korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja koje klijentu povećavaju mogućnost zapošljavanja ( npr. za OSI, jedan dan prijave na HZZ dovoljan je za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja).
TRŽIŠTE RADA
Stručni radnik u savjetovalištu mora poznavati tko su lokalni poslodavci, tko su nove tvrtke na lokalnoj razini, kakvom se vrstom posla bave, gdje su smještene i kako doći do njih, koja od tvrtki se deklarira kao društveno odgovorne, na koji način oglašavaju potrebe za radnikom, vrste slobodnih radnih mjesta, planove tvrtki u odnosu na budući razvoj i sl.
Isto tako, važno je imati informacije o lokalnim kretanjima na tržištu rada (sezonsko zapošljavanje) kao i informacije gdje su se pojavili tehnološki viškovi.
Izvori informacija o tržištu rada:
• Statistički podaci o tržištu rada na lokalnoj razini
• HGK Hrvatska gospodarska komora
• OK Obrtnička komora
• HUP Hrvatska udruga poslodavaca
• HRPSOR Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
• ZOSI
• IRTR Institut za razvoj tržišta rada
• Lokalni uredi Zavoda za zapošljavanje
• Gospodarski adresari, „žute stranice“ telefonskog imenika
• Sredstva javnog priopćavanja
• Sindikati
• Udruge osoba s invaliditetom
• Srednje strukovne škole
• HZZ / Bilten zavoda za zapošljavanje
• Klijenti koji dolaze na procjenu
• Direktni kontakti s poslodavcima kroz obilaske i susrete na konferencijama i raznim događanjima
U odnosu na prikupljene informacije bilo bi poželjno napraviti bazu podataka poslodavaca u koja će se ažurirati u odnosu na iskustva u zapošljavanju OSI, povratne informacije samih klijenata kao i informacije dobivene od drugih relevantnih institucija, npr. ZOSI, HZZ itd.
Zagreb, 13.11.2018.
Marijana Grgin, vanjski suradnik
